SVEU

SVEU?ILIŠTE U ZAGREBU
FILOZOFSKI FAKULTET
ODSJEK ZA INFORMACIJSKO KOMUNIKACIJSKE ZNANOSTI
MARTINA ŠPADI?
Važnost i uloga suvremene školske knjižnice
(DIPLOMSKI RAD)
Zagreb, 2018.

Sadržaj
TOC o “1-3” h z u Sažetak PAGEREF _Toc526368076 h 3Uvod PAGEREF _Toc526368077 h 4Nastanak knjižnica PAGEREF _Toc526368078 h 5Definicija i zada?e školske knjižnice PAGEREF _Toc526368079 h 6Osnovnoškolske knjižnice PAGEREF _Toc526368080 h 7Suvremena školska knjižnica PAGEREF _Toc526368081 h 11Školski knjižni?ar PAGEREF _Toc526368082 h 13Negativna percepcija školskog knjižni?ara PAGEREF _Toc526368083 h 16Kurikularna reforma i uloga školskih knjižnica PAGEREF _Toc526368084 h 16Školska knjižnica i održavanje nastave PAGEREF _Toc526368085 h 18Školska knjižnica i opismenjavanje PAGEREF _Toc526368086 h 19?itala?ka pismenost PAGEREF _Toc526368087 h 21Informacijska pismenost PAGEREF _Toc526368088 h 21Školska knjižnica i slobodno vrijeme u?enika PAGEREF _Toc526368089 h 22Školske knjižnice zadarske županije PAGEREF _Toc526368090 h 24Djelatnici i radno vrijeme knjižnica PAGEREF _Toc526368091 h 24Stru?ni nadzor i pra?enje rada PAGEREF _Toc526368092 h 25Informatizacija školskih knjižnica PAGEREF _Toc526368093 h 25Zaklju?ak PAGEREF _Toc526368094 h 27Literatura PAGEREF _Toc526368095 h 28
SažetakŠkolska knjižnica dostupna je svima, u?enicima, profesorima kao i svim djelatnicima škole. U školskoj knjižnici stvara se navika i potreba za ?itanjem, osigurava se slobodan pristup kako informacijama tako i znanju, organiziraju se razne aktivnosti te se omogu?uje cjeloživotno obrazovanje. U suvremenoj školskoj knjižnici u?enike se nastoji nau?iti kako prona?i odre?ene informacije te kako iskoristiti novoste?eno znanje. Od svih ciljeva školske knjižnice u suvremenom društvu možemo istaknuti najviše korištenje informacijske tehnologije te opismenjavanje kako u?enika tako i ostalih sudionika obrazovnog procesa. Školska knjižnica je sastavni dio svake škole i vrlo važan ?imbenik u suvremenom društvu koji treba poticati pou?avanje i usvajanje novog znanja. Uloga suvremene školske knjižnice je da pruži svim u?enicima vještine pronalaska informacija, da omogu?i pristup izvorima znanja te da promi?e ?itanje kako u školi tako i izvan nje.
Klju?ne rije?i: škola, suvremena školska knjižnica, u?enici, školski knjižni?ar, u?enje
UvodCilj ovog rada je predo?iti ulogu školskog knjižni?ara u suvremenoj školskoj knjižnici te upoznati se sa izazovima koje donosi današnja tehnologija. Vrlo utjecajan ?imbenik mladima predstavlja suvremena tehnologija. Tradicionalne metode u 21. st. zamjenjuje nova tehnologija. S tim dolazi i do izazova u formalnom obrazovanju ali i do usvajanja novih spoznaja. Zbog pojave dodatnih informacijskih znanja koja su danas blisko povezana uz korištenje nove tehnologije, a sve zbog pronalaska i posjedovanja informacija važnu ulogu imaju upravo školski knjižni?ari. Njihova o?ekivanja su da upravo mlade ljude tj. u?enike nau?e kako se nositi s obiljem informacija, da ih znaju obraditi, vrednovati te u silnom mnoštvu prepoznati kvalitetu. Važno mjesto u odgojno –obrazovnom procesu zauzima školska knjižnica i to u suvremenom smislu. Uloga suvremene školske knjižnice je da informacijski opismeni u?enike, da bude centar za izvor znanja i pismenosti te ono najvažnije da u?enike podu?i o sigurnosti, ali i štetnom utjecaju informacija. Nastanak knjižnicaKada govorimo o knjižnicama trebamo se vratiti u prošlost. Razlog tome što su knjižnice nastale i razvijaju se pojavom knjige i pisma. Što se više pisalo, to je želja da se napisano sa?uva na jednom mjestu bila sve ve?a.
Prije više tisu?a godina nastale su prve knjižnice. Znanstvenici koji su radili na iskopavanju u Mezopotamiji otkrili su glinene plo?ice, koje su potjecale iz 800. godine prije naše ere. Smatra se da su možda pripadale nekoj knjižnici.
Narod Mezopotamije imao je ure?ene knjižnice 700. godina prije naše ere. Knjige koje su ?uvali bile su glinene plo?ice pisane klinastim pismom.
Osim naroda Mezopotamije i Egip?ani su tako?er imali knjižnice po hramovima koje su ?uvali sve?enici. Njihove knjige bile su u obliku svitaka od papirusa. Najve?a knjižnica na tom podru?ju bila je Aleksandrijska knjižnica. Sadržavala je oko 70.000 svitaka popisanih u katalogu.
Biblioteka ili knjižnica dolazi nam od gr?kih rije?i: biblion – knjiga i theke –spremište. U dalekoj povijesti knjižnica je zna?ila spremište knjiga, me?utim u današnje suvremeno doba knjižnica ima dublje zna?enje. Knjižnica je danas mjesto koje prikuplja, obra?uje, ?uva i daje na korištenje knjižni?nu gra?u te pruža knjižni?ne usluge svojim korisnicima. Tako knjižnica/biblioteka ozna?uje:
zgradu ili prostorije u kojima su smještene knjige i u kojima se korisnicima nude raznolike knjižni?ne usluge
zbirku knjiga i druge gra?e (npr. privatna knjižnica/biblioteka, javna knjižnica/biblioteka) koja ne mora biti ure?ena prema na?elima knjižni?arske struke
nakladni?ku cjelinu (zbirku), poput npr. Biblioteke Hit, Knjižnice Matice hrvatske, PhilosophischeBibliothek.
Knjižnice se, naime, razlikuju s obzirom na svoje osniva?e, odnosno s obzirom na svoju samostalnost ili podre?enost mati?noj ustanovi (samostalne knjižnice ili knjižnice u sastavu), s obzirom na otvorenost ve?oj ili manjoj zajednici korisnika (javne ili otvorene knjižnice, poluotvorene knjižnice i knjižnice zatvorena tipa), s obzirom na na?in korištenja knjižni?ne gra?e (posudbene knjižnice, priru?ne/referentne knjižnice i mješovite knjižnice) i s obzirom na vrstu gra?e koju prikupljaju (znanstvene, op?eobrazovne, dje?je, glazbene i sli?no). UNESCO-ova tipologija (1970.), koja se zasniva na dvama osnovnim kriterijima, kriteriju gra?e i kriteriju otvorenosti, razlikuje:
nacionalne knjižnice
visokoškolske knjižnice
op?eznanstvene knjižnice (koje nisu ni nacionalne ni sveu?ilišne)
narodne (pu?ke) knjižnice
školske knjižnice
specijalne knjižnice.

We Will Write a Custom Essay Specifically
For You For Only $13.90/page!


order now

Definicija i zada?e školske knjižniceŠkolska knjižnica sa svojim ciljevima i organiziranjem je neodvojiv dio u suvremenoj školi te ima sve bitne ?imbenike za životne zada?e namijenjene u?enicima. U današnjem društvu školska knjižnica je temelj odgojno obrazovnog procesa iz razloga što sve ste?eno znanje oblikuje u?enike, kako u školi tako i poslije u privatnom životu. Tako?er, školska knjižnica je obvezna svojim korisnicima omogu?iti pristup u?enju, znanju i informacijama.
Prema UNESCO-vom Manifestu za školske knjižnice: „Školska knjižnica pruža obavijesti i spoznaje bitne za uspješno uklju?ivanje u suvremeno društvo koje se temelji na znanju i informaciji. Školska knjižnica opskrbljuje u?enike vještinama za u?enje kroz cijeli život, razvija njihovu maštu i osposobljava ih za život odgovornih gra?ana”.

Školska knjižnica se o?ituje u svojim zada?ama, a to je da:
prikuplja, obra?uje i stavlja u funkciju sve izvore znanja (od knjige do mrežnih informacija) uz pomo? suvremene tehnologije te postaje informacijsko i nastavno središte
središnjica je i svih školskih odgojno-obrazovnih, javnih, kulturnih zbivanja i svekolikih stvarala?kih mogu?nosti, uvijek otvorena prema širem okruženju
mjesto je partnerskog odnosa u?enika, nastavnika i knjižni?ara (u?enik bira i predlaže teme i sadržaj rada, istražuje, u?i samostalno i stvarala?ki, kriti?ki i samokriti?ki vrednuje postignu?a u u?enju)
prostor je u?enikova dolaska organizirano i po slobodnom izboru, skupno?i pojedina?no, poticaj razvoju u samostalnosti u?enika, njegova samopouzdanja i pozitivne slike o sebi, osnovnih preduvjeta za stvarala?ko djelovanje i ostvarenje individualnog maksimuma
otvorena je za promjene jer se sve znanstvene ?injenice, tehnološka dostignu?a i uvjeti života i rada stalno mijenjaju.

Funkcije školske knjižnice, kao i njezin doprinos obrazovanju i unaprje?enju obrazovanja, po?iva u slobodnom protoku informacija i znanja. Suvremena školska knjižnica mora imati jasne ciljeve kako bi mogla djelovati u smjeru definiranom strateškim planovima, a ogleda se prije svega kao infrastruktura za promjene.

Osnovnoškolske knjižnice Školske knjižnice informacijska su središta suvremenih škola i nezaobilazan su dio cjelokupnog obrazovnog sustava u osnovnim i srednjim školama u Republici Hrvatskoj. Opskrbljene su knjižnom gra?om koja je namijenjena upravo korisnicima koji polaze školu, a primjerena je njihovoj dobi. Naravno, u školskim knjižnicama se može i treba prona?i i stru?na literatura koju koriste u?itelji/nastavnici te škole. Odgojno-obrazovna djelatnost je osnovna djelatnost školske knjižnice i predstavlja 60% cjelokupne djelatnosti, a 40% su stru?ni knjižni?ni poslovi, kulturna i javna djelatnost te stru?no usavršavanje.

U?enici se u školskoj knjižnici pou?avaju kako samostalno istraživati i u?iti, od pronalaženja tiskane gra?e koja im je potrebna do pronalaženja i korištenja informacija u e-obliku. Ovaj proces provodi se od prvog razreda osnovne škole kroz Program knjižni?no-informacijskog obrazovanja, a školski knjižni?ar timski i suradni?ki realizira planirane sadržaje prema dobi u?enika u kontekstu cjeloživotnog u?enja.

UNESCO-v Manifest za školske knjižnice navodi da je školska knjižnica prostor u kojem ?e se njeni korisnici osje?ati ugodno jer ?e im ona pružiti usluge koje ?e im pomo?i da zavole ?itanje, prona?u literaturu koja ih zanima i koja ?e im koristiti tijekom školovanja.
Središte planiranja, programiranja i ostvarivanja rada školske knjižnice postaje u?enik. Cilj je osposobiti u?enike za cjeloživotno korištenje ideja i informacija, pomo?i im da postignu uspjeh u njihovim istraživa?kim i stvarala?kim koracima, osposobiti ih za proces u?enja.

Upravo je školska knjižnica prostor gdje se u?enicima daje uvid u svijet ?itanja, svijet knjige i informacija, a u?enik otkriva raznolikost sadržaja služe?i se raznom literaturom. Školska knjižnica treba imati najvažniju ulogu jer pou?ava i upu?uje na samostalni rad. Ima i nezaobilaznu ulogu u promicanju prava djeteta, kao temeljnog prava svakog ?ovjeka. Važno je kod u?enika probuditi znatiželju za usvajanjem novih znanja jer je to jedini kvalitetan na?in da u?enik dosegne željeni stupanj obrazovanja.

Školska knjižnica pruža obavijesti i spoznaje bitne za uspješno uklju?ivanje u suvremeno društvo koje se temelji na znanju i informacijama. Omogu?uje u?enicima stjecanje vještina za doživotno u?enje, razvija njihovu maštu i pomaže im da postanu odgovorni gra?ani.

Školska knjižnica je jedino mjesto gdje u?enici mogu samostalno istraživati informacije, koristiti ih te vrednovati osobna iskustva/postignu?a kroz individualne zada?e iz pojedinih nastavnih predmeta. Uz navedeno, iznimno je važno pou?iti u?enike eti?kom ponašanju u uporabi informacija u kontekstu poštivanja autorskih prava. Podaci koji se nalaze u tiskanoj gra?i su provjereni i to?ni, za razliku od informacija u elektroni?kom obliku koje su objavljene na Internetu. Upravo zbog toga, školski knjižni?ar kroz program knjižni?no-informacijskog obrazovanja u?enika od prvog do osmog razreda osnovne škole, ima veliku i odgovornu ulogu u usvajanju ?itala?kih i informacijskih kompetencija u?enika. U tom procesu u osnovnoškolskoj knjižnici školski knjižni?ar mora biti predan svom poslu, ali i radu s u?enicima tijekom osmogodišnjeg obrazovanja.
Školska knjižnica je stvarala?ka radionica u cilju unapre?ivanja odgojno-obrazovnog rada te promicanja kulture, znanosti i kvalitetnog provo?enja slobodnog vremena. Ona nije više namijenjena samo za posu?ivanje lektire, kao u tradicionalnoj školi, jer se u novoj školi transformira u središte i izvor najraznovrsnijih spoznaja, ?ime zadovoljava potrebe u?enika i zahtjeve svih nastavnih predmeta.

Todd, Ross u svom ?lankunaglašava važnost školskih knjižnica u promjenama koje donosi digitalno doba i govori da su knjižnice od vitalnog zna?enja za u?inkovito u?enje u školi, a da knjižni?ari ne trebaju to samo govoriti, nego zaista i pokazati. Njegova istraživanja dala su odre?ene putokaze kakva školska knjižnica treba biti. U školskoj knjižnici treba raditi kvalificirani u?itelj-knjižni?ar, koji ?e biti zagovaratelj u?enja, a ne bjegunac iz razreda. Školska knjižnica treba podržavati proces u?enja i pou?avanja u suradnji s ostalim profesorima, treba promicati pismenost i ?itanje za akademski uspjeh, ali i za osobni užitak i oboga?ivanje. Knjižnice trebaju sura?ivati s drugim knjižnicama, zajednicom, javnosti i lokalnom vlasti. One moraju biti opremljene suvremenom informacijskom tehnologijom koja ?e biti podrška nastavnom procesu (knjižnica ne smije biti spremište za staru odba?enu tehnologiju). Školska knjižnica poti?e u?enike i osoblje škole na korištenje elektroni?kih sredstava i integraciju informacijske tehnologije u nastavi.
Prema Toddu glavna uloga školskih knjižnica je nau?iti kako u?iti. Glavni ishod takvog pristupa u pou?avanju je izgradnja uvjerenja da svi u?enici mogu u?iti i razvijati nove spoznaje i vještine te ih uspješno prezentirati.

Školski knjižni?ar uz suglasnost ravnatelja, a uvažavaju?i zakone i službene dokumente (IFLAine Smjernice za školske knjižnice, godišnji plan školske knjižnice, koji je službeni dokument škole) odre?uje rad i radno vrijeme knjižnice kad zapo?ne školska godina. Uz to se moraju jasno definirati prioriteti, usluge i ciljevi u odnosu na „Plan i program nastave”, a organizacija rada mora biti u skladu sa standardima struke. Nadalje, svim zaposlenicima i u?enicima škole moraju biti dostupne usluge knjižnice te se mora poticati suradnja ne samo sa stru?nim osobljem škole, ve? i sa srodnim ustanovama i društvenim skupinama u lokalnoj zajednici. „Suradnja omogu?uje u?enje i prenošenje znanja i stvara dodanu vrijednost. Rad školske knjižnice nadopunjuje se suradnjom s narodnim knjižnicama, koje npr. osiguravaju gra?u koju školska knjižnica ne posjeduje, a knjižni?ari školske i narodne knjižnice u suradnji mogu osmišljavati i realizirati razli?ite programe.

Školski knjižni?ar treba korisnike privla?iti u knjižnicu raznim aktivnostima te ih po?etkom svakog mjeseca obavještavati o tome. Ono što školski knjižni?ar može organizirati u knjižnici je naj?eš?e pri?anje pri?a, razgovori o knjigama, književni susreti, izra?ivanje plakata, radionice te manifestacije kao što je Mjesec hrvatske knjige i sl.
Osnovna djelatnost školske knjižnice je neposredan rad s u?enicima. Osim odgojno – obrazovne djelatnosti i svih njezinih aspekata (rad s u?enicima; suradnja s u?iteljima, nastavnicima i stru?nim suradnicima; te pripremanje, planiranje i programiranje odgojno-obrazovnog rada), u djelatnosti spada i stru?na, kulturna i javna djelatnost (obuhva?a organizaciju, pripremu i provedbu kulturnih sadržaja te suradnju s kulturnim ustanovama koje organiziraju rad s djecom i mladeži u slobodno vrijeme), zatim djelatnosti oko knjižni?ne gra?e (mora biti uskla?ena s nastavnim planom i programom škole te obuhva?ati gra?u i za u?enike i za nastavnike), kao i djelatnosti knjižni?nog osoblja (pou?ava u?enike samostalnom radu na izvorima informacija, omogu?uje korisnicima najve?u mogu?u upotrebljivost fonda te
ima obvezu stalnog usavršavanja).

U Godišnjem planu i programu rada osnovnih škola, plan i program rada školske knjižnice sastavni je dio godišnjeg plana i programa rada škole koji je strukturiran kroz sljede?e djelatnosti:
Odgojno-obrazovna djelatnost (neposredni odgojno-obrazovni rad s u?enicima i suradnja s nastavnicima, stru?nim suradnicima i ravnateljem)
Stru?na i knjižni?na djelatnost
Kulturna i javna djelatnost

Ve?ina sadržaja ostvaruje se kroz nastavu, u knjižnici, u?ionici ili nekom drugom prikladnom mjestu u školi. U realizaciji spomenutih sadržaja u?enici se aktivno uklju?uju i na taj na?in neposredno u?e i pripremaju se za cjeloživotno obrazovanje.

Suvremena školska knjižnica Kada govorimo o suvremenoj školskoj knjižnici možemo re?i da su njezine osnovne zada?e razvijanje individualne stvarala?ke sposobnosti u?enika, bu?enje interesa i radoznalosti, da je pristupa?na kako nastavnicima tako i u?enicima, da stvara naviku ?itanja i priprema za cjeloživotno u?enje tako što poti?e na samostalno u?enje uz pomo? istraživanja. Pod istraživanjem se podrazumijeva korištenje enciklopedija, pretraživanje Interneta i sl.
Promjenom percepcije znanja kao najve?eg kapitala suvremenog društva, mijenja se i percepcija školske knjižnice kao izvora znanja. Knjižnica se morala sna?i u novonastalim okolnostima i omogu?iti svojim korisnicima pristup i onim izvorima znanja koji nisu u tiskanom obliku. Školska knjižnica tada zapo?inje svoju preobrazbu u informacijski servis škole preuzimaju?i nove specifi?ne zada?e. Tako školska knjižnica prikuplja, obra?uje i stavlja u funkciju sve izvore znanja (od knjige do informacije s Interneta) uz pomo? suvremene tehnologije. Školska knjižnica postaje mjesto partnerskog odnosa u?enika, nastavnika i knjižni?ara te je otvorena za promjene jer se uvjeti života i rada, kao i znanstvene ?injenice i tehnološka dostignu?a, stalno mijenjaju.

Sve više školskih knjižnica danas ima osnovne preduvjete za razvijanje raznovrsnih programa i usluga: odgovaraju?u materijalnu opremu i kompetentnog knjižni?ara, ali put do prostora koji zaista odgovara suvremenim standardima, aktualnog i raznovrsnog fonda koji u potpunosti prati suvremenu nastavu i izvannastavne aktivnosti uz kvalitetnu tehni?ku opremljenost – još je dug.

Prema IFLA-inim i UNESCO-vim smjernicama zada?e školske knjižnice su:
pružati informacije i spoznaje neophodne za uspješno djelovanje u današnjem društvu
omogu?iti u?enicima stjecanje vještina za cjeloživotno u?enje, razvijati njihovu maštu i pomo?i im da postanu odgovorni gra?ani
Standard za školske knjižnicepropisuje sljede?e zada?e i o?ekivanja:
promicanje i unaprje?ivanje svih oblika odgojno-obrazovnog rada
stvaranje uvjeta za u?enje
mogu?nost prilagodbe prema razli?itim oblicima u?enja
pomo? u?enicima u u?enju, poticanje istraživa?kog duha i osobnog prosu?ivanja
poticanje odgoja za demokraciju
razvijanje svijesti o vrijednostima nacionalne kulture, posebno jezika, umjetnosti i znanosti, te vrijednosti multikulturalnosti
stvaranje uvjeta za interdisciplinarni pristup nastavi
poticanje duhovnog ozra?ja škole.

Kako bi školska knjižnica mogla što kvalitetnije ispunjavati svoje osnovne zada?e veoma je važno da njezin prostor bude pogodan za razli?ite aktivnosti. Naravno, prije svega važno je da knjižnica osigura svojim korisnicima dobro organizirani i obra?eni fond te opremu za korištenje neknjižne gra?e. Budu?i da je školska knjižnica informacijski i komunikacijski centar škole kao takva trebala bi biti u najfrekventnijem, tj. centralnom dijelu školske zgrade, nadohvat svim njezinim korisnicima.
Za prostor školske knjižnice važno je da bude funkcionalno osvijetljen, da bude stilski ukrašena umjetni?kim predmetima i kao takva udobna i privla?na za rad svojih korisnika. Na taj na?in ?e se njezini korisnici kulturno razvijati te ponašati u skladu sa civilizacijskim dostignu?ima. „Prostor može biti, a uvijek i jest u funkciji marketinga školske knjižnice. Zato je prostor uvijek polazište za svaki ustroj i kasniji razvoj školske knjižnice.”
Školska je knjižnica na raspolaganju svim ?lanovima školske zajednice – u?enicima, nastavnicima i ostalom administrativnom i tehni?kom osoblju, kojima nudi raznolike izvore informacija i znanja, no njeni najvažniji korisnici su u?enici, budu?i aktivni sudionici društva.
Zbog zahtjeva novog vremena, novih tehnologija i novih na?ina komuniciranja, školske knjižnice u suvremenom društvu mijenjaju sadržaje svojih aktivnosti te odavno nisu mjesta namijenjena tihom individualnom radu u kojima se zadužuju i razdužuju lektire, ve? su „dobro opremljene, imaju bogat i raznovrstan fond, razvijene aktivnosti za stjecanje osnova za cjeloživotno u?enje i pismenost, razvijaju radoznalost i potrebu za ?itanjem i dostupne su svima”.

Školski knjižni?ar U školskoj knjižnici stru?ne poslove obavlja stru?ni suradnik – školski knjižni?ar, prema Zakonu o osnovnom školstvu, Zakonu o srednjem školstvu i Zakonu o knjižnicama. Školski knjižni?ar ostvaruje program rada u suradnji s u?iteljima, nastavnicima, ostalim stru?nim suradnicima, ravnateljem, roditeljima i ustanovama koje se bave obrazovanjem i odgojem djece i mladeži. Školski knjižni?ar provodi i program pou?avanja u?enika za samostalni rad na izvorima informacija i znanja u knjižnici i omogu?uje korisnicima najve?u mogu?u upotrebljivost fonda.

Školski knjižni?ar, kojeg slobodno možemo nazvati i menadžerom, je osoba koja vodi knjižnicu, upravlja njome i brine o potrebama svojih korisnika. Važno je da školski knjižni?ar zna upravljati školskom knjižnicom odnosno da ima uvijek pravu informaciju s pravom vrijednoš?u na pravom mjestu i s pravom promocijom. Školsku knjižnicu bi trebalo razvijati kao menadžersku ku?u u kojoj planiranjem, organiziranjem, kontrolom, odlu?ivanjem, komuniciranjem, motiviranjem i inoviranjem raste znanje. Razvoj treba temeljiti upravo na
tom znanju, poticati istraživa?ki pristup i u?eni?ke projekte i njihove kompetencije, osposobljavati ih za procjenu samostalnog rada i tako do?i do škole uspjeha za sve.

U knjižni?arskoj struci od školskog knjižni?ara se traži sposobnost, kreativnost, informacijska stru?nost. O?ekuje se da aktivno sudjelovanje, ljubaznost i sposobnost komuniciranja. Školski knjižni?ar mora biti ogledalo i duša škole. U svijetu prepunom informacija posao knjižni?ara je usmjeriti korisnika na pravi put. Osim što sura?uje s drugim kolegama u školi, školski knjižni?ar mora komunicirati i s drugim knjižnicama (mati?nom službom, narodnim/gradskim knjižnicama).
Školski knjižni?ar ima zada?u poboljšati današnji nezadovoljavaju?i ugled školske knjižnice. U podru?ju stvaranja povoljnog publiciteta i ugleda primarni su uslužnost i susretljivost školskog knjižni?ara. Ostvariti te aktivnosti mogu?e je planiranim programima komuniciranja kao što su seminari, tribine, diskusija, okrugli stol, simpoziji i sl. Školski knjižni?ar promotor je školske knjižnice. Svrha promocije je razvijanje spoznaje o postojanju usluga i poticanje na njihovu uporabu. Krajnji cilj je stvoriti željenu sliku o školi i njezinoj knjižnici. Cilj „marketinškog ciklusa” je zapravo transfer znanja. Školska knjižnica postaje mjesto promoviranja cjeloživotnog u?enja, koje se temelji na u?iti kako u?iti.

Glavni cilj profesionalnog djelovanja školskog knjižni?ara je da se svaki u?enik osje?a dobro u školi i u školskoj knjižnici, da razvije svoje mogu?nosti i bude spreman sna?i se u budu?nosti.
Rad stru?noga suradnika – knjižni?ara u osnovnoj školi temeljen je na trima pravcima koji su isprepleteni. Prvi: knjižni?ar je stru?njak u rješavanju stru?nih poslova vezanih uz nabavu, stru?nu obradu, ?uvanje i zaštitu knjižni?ne gra?e, te provo?enje mjera zaštite knjižni?ne gra?e, izradu biltena, kataloga, bibliografija i drugih informacijskih pomagala. Uz to, sudjeluje u izradi skupnih kataloga i baza podataka, osigurava protok informacija kroz posudbu i korištenje knjižni?ne gra?e te poticanje posudbe gra?e, vodi dokumentaciju o gra?i i korisnicima i dr. Drugi: knjižni?ar je vezan uz odgojno-obrazovnu djelatnost u?enika, a unutar toga i informacijsko opismenjivanje. Tre?i pravac vezan je uz kulturnu i javnu djelatnost knjižnice i škole.

Ono što bismo zapravo mogli re?i da je jedan od glavnih zadataka školskog knjižni?ara stvoriti zadovoljnog korisnika odnosno u?enika. Sav rad i napredak školskog knjižni?ara prati se stru?nim nadzorom mati?ne službe, a sve u svrhu unaprje?enja stru?nog rada.
Školski knjižni?ar je klju?na komponenta programa rada školske knjižnice u suvremenoj školi. Dva razloga tome su što je on tvorac programa rada (na osnovi suvremenih znanstvenih spoznaja stvara najpovoljnije uvjete za poticajno odgojno i radno okružje u školskoj knjižnici) te se ni najbolji teorijski postavljen program rada ne može realizirati bez školskoga knjižni?ara.

Me?utim, uspješnu suvremenu školsku knjižnicu možemo prepoznati po tome što je knjižnica kao takva uvijek puna zadovoljnih korisnika, ima dobru suradnju s ostalim knjižnicama ali i s kolegama unutar škole, te je uspješna u svom radu i profesionalnom napretku.
Negativna percepcija školskog knjižni?ara Dugogodišnja tendencija zapošljavanja neknjižni?ara u školskim knjižnicama pridonijela je tome da mnogi sudionici odgojno-obrazovnog procesa – od nastavnika preko stru?nih suradnika i ravnatelja – ni danas ne poznaju dovoljno (ili uop?e) ulogu školske knjižnice i školskog knjižni?ara. Stoga školska knjižnica još uvijek nema mjesto i status koji joj pripada – niti u školi, niti u okviru knjižni?arske struke.

Unazad 30-ak godina školski knjižni?ari uglavnom nisu imali formalno obrazovanje. Lektiru je mogao izdati i domar. Me?utim, visoke zahtjeve struke u današnjem vremenu ne može ispuniti neadekvatno obrazovan knjižni?ar. No, knjižni?arska se zajednica, ?ak i unutar sebe, uvijek percipirala kroz dvije skupine knjižni?ara: školske knjižni?are na jednoj strani i ostale knjižni?are na drugoj strani. Tu se razli?itost nikada nije dalo objektivno objasniti, no polarizacija ostavlja negativan dojam kada su u pitanju školski knjižni?ari jer se ?esto govorilo i još uvijek govori o „trenutnom stanju”, a ne zvanju-zanimanju.

Treba istaknuti i ?injenicu da školski knjižni?ari nisu priznati od svojih korisnika, a nažalost ni od svojih kolega. U današnje vrijeme gdje vladaju predrasude i stereotipi nije rijetkost ?uti pitanje: treba li i?i u školu da bi bio školski knjižni?ar ili tezu pa školski knjižni?ar ne radi ništa?
Školska knjižica kao medijsko središte, kao partner nastavnom procesu i školski knjižni?ar kao stru?ni posredni i neposredni suradnik nastavniku i nastavi, nepoznata su obilježja školske knjižnice, ?ak i za danas stariju generaciju djelatnika u prosvjeti, a samim time i za okružje u kojem škola živi i djeluje.

Kurikularna reforma i uloga školskih knjižnica Školski kurikulum predstavlja predmete koji se prou?avaju. Okvir za školski kurikulum mogu?e je opisati i kao smjernice koje su nastale i koje se stvaraju kao pomagalo. „On obi?no sadrži: temeljno na?elo ili platformu, opseg i parametre kurikulumskog podru?ja, op?enite ciljeve i svrhe predmeta u kurikularnom podru?ju, smjernice za izradu nastavnog programa predmeta, sadržaj, nastavna na?ela i na?ela u?enja, smjernice za vrednovanje predmeta, kriterije za akreditiranje i ovjerovljenje predmeta, budu?e pomake u tom podru?ju.”
Na tim se polazištima temelji razvojni kurikulum školske knjižnice u podru?ju odgojno-obrazovnog rada s u?enicima koji u promijenjenim uvjetima predstavlja skupinu me?usobno povezanih predmeta za planiranje odre?enih podru?ja u?enja. Kada se razvije kurikulum za knjižnice, može se fokusirati na tehni?ke i informacijske detalje koji ?e u?enicima pomo?i u korištenju i pretraživanju informacija.

Kurikulum koji ?e sastavljati školski knjižni?ar mora biti fleksibilan, mora se mo?i mijenjati i dora?ivati svake godine temeljem iskustva i postignu?a. U suradnji s pedagogom utvr?uje se koji oblik nastave najviše odgovara u?enicima. „Školska bi se knjižnica mogla neposredno uklju?iti u školski kurikulum kroz modul Knjižni?no-informacijskog obrazovanja, a posredno u sklopu me?upredmetnog povezivanja. Program knjižni?no-informacijskog obrazovanja ostvaruje se kroz tri podru?ja: ?itanje, informacijsku pismenost i kulturnu i javnu djelatnost.”
U školama knjižnice zauzimaju posebno mjesto. To je mjesto gdje u?enici dolaze u?iti, posu?ivati knjige a ne samo obveznu lektiru, pisati doma?i rad ili referate te se zabavljati. U Standardu za školske knjižnice,?lanak 15., propisano je da osamdeset posto jedinica cjelokupne knjižni?ne gra?e mora biti odgojno-obrazovnoga karaktera, tj. u skladu s nastavnim i školskim kurikulom, a tu je važnost usmjerena na lektiru.

U Standardu za školske knjižnice školska knjižnica je definirana kao informacijsko, medijsko, komunikacijsko i kulturno središte škole. Razlika je izme?u gradske i školske knjižnice u odgojno-obrazovnoj djelatnosti. Kao što je navedeno u ?lanku 5. Standarda, odgojno-obrazovna djelatnost se ostvaruje u radu ne samo s u?enicama, nego i s u?iteljicama, stru?nim suradnicima, roditeljima, odgajateljima i ravnateljem.

Osim redovitih poslova u školskoj knjižnici, vrlo su bitni i organizirani književni susreti i radionice na kojima se u?enici mogu upoznati s autorima književnih djela. Tako?er je vrlo važna i suradnja s gradskim/ narodnim knjižnicama jer u?enici tako dolaze do bogatih i raznovrsnih sadržaja, mogu?nosti preispitivanja svojih želja, i nisu samo ograni?eni na lektirna djela. Kurikularna reforma opisuje školsku knjižnicu kao mjesto gdje je glavna svrha probuditi interes djece i razviti maštu, kreativnost i pismenost. Kurikularna reforma tako?er se zalaže i za promjene u popisu lektire, što bi zna?ilo da bi u školskim knjižnicama došlo do promjena u knjižni?nom fondu i na policama.
Školska knjižnica i održavanje nastave U planiranju nastave u školskoj knjižnici, nastavnik i knjižni?ar moraju biti uskla?eni, odabrati temu koju ?e obra?ivati, obavijestiti u?enike te isplanirati tijek i razvoj aktivnosti.
Nastava u školskoj knjižnici podržava suvremene oblike rada. Aktivnim sudjelovanjem u?enici se uklju?uju u nastavni proces, u?e kriti?kom mišljenju i osamostaljuju se. Stoga je nastava prilago?ena u?enikovim sposobnostima i interesima tako da razvija stvarala?ke mogu?nosti te povezuje odgojne i obrazovne zada?e. „Polazište je u potrebama, interesu i ciljevima u obradi zadane teme. Oni odre?uju sve ostale aktivnosti. Motivacija je po?etna aktivnost, a u njoj uvijek sudjeluje knjižni?ar koji tako priprema ‘pozornicu na kojoj ?e se ostvariti planirani sadržaji’.”
Knjižni?ar treba znati kako motivirati u?enike da bi se nastava mogla održati. Tako?er, treba u pripremu nastavnog sata uklju?iti izradu didakti?kih materijala, imati na raspolaganju sve izvore informacija, tehni?ku podršku i naravno sve prilagoditi uzrastu u?enika.
Mogli bismo re?i da je školski knjižni?ar vrlo važan akter u radu škole jer se na poseban na?in bavi provo?enjem informacija i znanja, tj. skrbi na najbolji mogu?i na?in o radu školske knjižnice.

Školska knjižnica i opismenjavanje Standard za školske knjižnice definira školsku knjižnicu „kao organiziranu zbirku knjižne i neknjižne gra?e koja kroz djelatnost knjižni?nog osoblja nabavlja, obra?uje, ?uva i daje na upotrebu gra?u radi zadovoljavanja obrazovnih, kulturnih, informacijskih i stru?nih potreba korisnika i permanentnog obrazovanja. Me?utim, možemo re?i da su zada?e jedne suvremene knjižnice mnogo više od navedenog.

Tako?er, prema Standardu zada?e suvremene knjižnice su: „promicanje svih oblika odgojno-obrazovnog rada; stvaranje intelektualnih, materijalnih i drugih uvjeta za u?enje; poticanje ?itanja; provo?enje programa knjižni?no-informacijske pismenosti; prikupljanje, obrada, omogu?avanje korištenja i pristupa svim izvorima informacija i znanja na tradicionalnim i novim medijima; pomo? u?enicima s posebnim potrebama; rad s darovitim u?enicima te u?enicima pripadnicima nacionalnih manjina; poticanje odgoja za demokraciju”.

Ipak, u društvu znanja isti?u se tri vrlo važne zada?e a to su: informacijsko opismenjavanje u?enika, suradnja s kolektivom te osposobljavanje za cjeloživotno u?enje.

Iako je informati?ka pismenost u?enika na zavidnoj razini, u?enici „?esto nemaju razvijene vještine i znanja, a ponekad ni volje prona?i informaciju koja ?e odgovarati njihovom stupnju kognitivnog razvoja”.

U Manifestu za školske knjižnice autori Saetre i Willars naglašavaju da u?enici trebaju postupno razviti sposobnost nalaženja, sintetiziranja i integriranja informacija i novog znanja iz svih predmetnih podru?ja te iz razli?itih izvora. Stoga jedan od najvažnijih zadataka knjižnice 21. stolje?a je uvo?enje i provedba programa informacijskog opismenjavanja.

Komunikacijske vještine pomažu uspostavljanju ugodne radne atmosfere, pridonose kvalitetnoj suradnji i kvalitetnim rezultatima u odgojno-obrazovnom procesu. Me?utim, ne treba zanemariti ni mogu?nosti koje pruža Internet, koji omogu?ava još bržu i izravniju komunikaciju u mediju koji je mladima blizak i svakodnevno dostupan.

Razvoj svih vrsta pismenosti usko je povezan s cjeloživotnim u?enjem, s postizanjem boljeg uspjeha u školi ili na poslu. Do potrebe za cjeloživotnim u?enjem doveo je razvoj novih tehnologija, medija i izvora na kojima se mogu prona?i informacije. Iako se naziva u?enjem, svrha mu je usavršavanje, odnosno cjeloživotni razvoj znanja i vještina pojedinca kako bi se što lakše i brže prilagodio promjenama koje se doga?aju u društvu. „Informacijski bum pružio je nebrojene mogu?nosti te promijenio znanja i sposobnosti koje su u?enicima i studentima potrebni za produktivan život u 21. stolje?u. Kako bi osobno i ekonomski napredovali u komunikacijskom dobu, oni moraju postati vješti konzumenti informacija u ?itavom spektru izvora i oblika. Upravo programi školskih knjižnica trebaju pomo?i u postizanju tih ciljeva.”
Za komuniciranje s korisnicima tj. u?enicima danas mogu poslužiti društvene mreže, kao što su Instagram i Facebook. Tako školski knjižni?ari mogu sve svoje programe objavljivati na svojim mrežnim stranicama i na taj na?in privla?iti u?enike u knjižnicu.
U kontekstu školskog kurikuluma, uloga školske knjižnice je osposobiti u?enike za cjeloživotno u?enje. Cjeloživotno opismenjavanje u školskoj knjižnici odvija se kroz ?itala?ku pismenost, informacijsku pismenost te kulturnu i javnu djelatnost.
Autorice Kova?evi?, D. i Lovrin?evi?, J. u svojoj knjizi isti?u da „znanja koja se usvajaju u namjernom i organiziranom u?enju uglavnom su ona znanja koja pripadaju pojedinom predmetu, ali to nisu i ona znanja koja su nam potrebna za život i nisu usvojena na na?in da budu višestruko primjenjiva. Školska knjižnica može pružiti više razli?itih oblika obrazovanja u odnosu na nastavni proces jer je u njoj mogu?e individualizirati u?enje prilagodbom materijala i medija za u?enje sukladno sposobnostima i interesima svakog pojedinog u?enika, a školski knjižni?ar ne prenosi znanja frontalno, ve? otvara raspoložive puteve prema raznim spremištima punim znanja”.

?itala?ka pismenost Kako bi u?enike pripremio za život i rad u stalno promjenjivim uvjetima, školski bi knjižni?ar kod u?enika trebao razvijati sve oblike ?itala?ke pismenosti, odnosno ?itanje razli?itih vrsta tekstova u razli?ite svrhe, a kako bi u tome bio uspješan, trebao bi i sam aktivno ?itati, poznavati izvore znanja i služiti se njima. Trebao bi znati približiti djelo, odnosno kvalitetno uputiti u?enika u svijet istraživanja i iš?itavanja literature.

Knjižni?ari igraju veliku ulogu sa svojim aktivnostima i što se ti?e materinjeg jezika u suradnji sa nastavnicima, a sve u svrhu boljeg napretka djece. Da bi napredovali u ?itanju važno je da u?enici znaju ?itati a ujedno i povezivati nastavne jedinice i sadržaje. Kao što sam navela školska knjižnica je mjesto koje u?enike uvodi u svijet mašte, knjige i ?itanja. Kad djeca razviju ?itanje sa užitkom, tada ?e im i ?itanje obvezne lektire prestati biti naporno. Posebna pozornost se stavlja kod razvijanja ?itala?kih sposobnosti u?enika. Školski knjižni?ar je onda tu da pomogne odabrati knjigu, da uputi u?enika u ?itanje prema njegovim sposobnostima.
Informacijska pismenost Život u informacijskom društvu utjecao je i na pojam nove pismenosti neophodne za život i rad u suvremenom svijetu. Ovisno o mediju, razli?ite su vrste pismenosti neophodne za život u 21. stolje?u – osim informacijske i kriti?ke, spominju se i informati?ka, medijska, tehnološka, digitalna, web pismenost.

Ameri?ko knjižni?arsko društvo (ALA) definiralo je informacijsku pismenost kao sposobnost prepoznavanja, pronalaženja, vrednovanja i korištenja potrebne informacije. Tako?er, ALA je definirala i informacijski pismene osobe: „kao one koji znaju kako u?iti, jer znaju kako je znanje organizirano, kako prona?i informaciju te kako se s njom koristiti”. Preduvjet za cjeloživotno u?enje kod informacijske pismenosti je suradnja izme?u školskog knjižni?ara i ostalih sudionika te pristup informacijama i znanju. U današnjem svijetu više nije dosta samo ponuditi informaciju, ve? u?enike treba podu?iti i kako te informacije iskoristiti za svoju dobit, kako bi bili opskrbljeni za daljnji život i napredak.
Autorice Špiranec, S. i Banek Zorica, M. u svom radu Informacijska pismenost: teorijski okvir i polazišta, 2008. isti?u da studije pismenosti ukazuju na to kako su postupci ?itanja i pisanja redovito povezani sa širim kulturološkim, povijesnim društvenim i politi?kim sustavima, pa to vrijedi i za informacijsku pismenost.
Suvremeno shva?anje informacijske pismenosti mnogo je širi koncept od ranijih definicija koje su bile usredoto?ene na vještine korištenja knjižnica i programe usmjerene na stjecanje informacijskih vještina. Korištenje knjižnica stavlja naglasak na pronalaženje knjižni?ne gra?e, dok je koncept informacijske pismenosti usredoto?en na informacijske strategije, a tre?i na vještine traženja i korištenja informacija. Iz navedenog proizlazi da je informacijska pismenost usmjerena na korištenje informacija, a ne na bibliografske vještine budu?i da pojedinci moraju razviti informacijske kompetencije kako bi bili uspješni u u?enju.

Kao rezultat suradnje nastavnika i školskog knjižni?ara informacijska se pismenost razvija u suvremenoj školskoj knjižnici. Za samostalan rad u?enika te preduvjet za cjeloživotno u?enje vrlo je važna razvijena kompetencija vrednovanja i kriti?kog pristupa informacijama koje ?e u?enici znati prona?i, vrednovati i koristiti u daljnjem životu.
Školska knjižnica i slobodno vrijeme u?enika Rekli bismo da suvremene školske knjižnice nisu samo mjesta u kojima se nalaze razni izvori informacija i znanja, spremišta za pohranu knjiga, ve? bismo mogli i re?i da su to ujedno i mjesta okupljanja i provo?enja slobodnog vremena u?enika.

„Zada?a je školske knjižnice da informira, obrazuje, odgaja i zabavlja u?enike putem raznovrsnih informacija i izvora znanja na razli?itim medijima, ali i da organizira za njih takve aktivnosti kroz koje ?e oni postupno upoznati mogu?nosti u u?enju i provo?enju slobodnog vremena u i sa školskom knjižnicom.”
Kako sam navela, uloga školske knjižnice nije samo spremište knjiga, nije samo posudba, njezina je uloga motivacijska (kako prona?i i iskoristiti znanje) te kreativna. U?enje djece u knjižnici ne bi smjelo biti formalno, ve? opušteno i slobodno. Cilj obrazovanja djece u školskoj knjižnici je osamostaliti u?enike, obrazovati ih te ih osposobiti za samostalno u?enje i procjenjivanje svog postignutog uspjeha.
Razvojem tehnologije i medija školski knjižni?ar s korisnicima komunicira ne samo „licem u lice” ve? i putem Interneta. Zada?e suvremenog knjižni?ara su ovladati analiti?kim, organizacijskim vještinama: analiti?kim, organizacijskim, menadžerskim, problemskim(metode rješavanja problema), tehni?kim, komunikacijskim (socijalnim, interpersonalnim, informati?kim).

Kako bi im slobodno vrijeme bilo kvalitetno ispunjeno, školski knjižni?ari trebaju ponuditi primamljive i korisne programe. Programi koji se mogu osmisliti i ponuditi u?enicima su razgovori o knjigama, organiziranje književnih susreta te organiziranje raznih radionica U?enici tako?er mogu iznijeti svoje mišljenje za provo?enje slobodnog vremena u knjižnici kao i o ure?enju prostora u kojem borave. Da bi ostvarila sve te ciljeve, školska knjižnica treba osposobiti u?enike, probuditi radoznalost, da steknu naviku u u?enju i ?itanju te im približiti sve što im knjižnica može ponuditi. Raznovrsnom ponudom programa u?enicima, školska knjižnica odstupa od tradicionalne nastave.
Vrlo je bitno u današnje vrijeme kad imamo Internet i globalnu mrežu, posti?i povezanost nastavnika i školskog knjižni?ara, nastavnika i u?enika. Bit svega je posti?i uravnoteženost i posvetiti se svakom u?eniku pojedina?no, tj, ostvariti individualni pristup i pri tome još biti kreativan.

Suvremena školska knjižnica da bi to bila i ostala mora obavljati svoju funkciju, a to je da ima slobodan protok informacija i znanja. Tako?er, mora imati i jasne ciljeve, pripremiti u?enike i u?iti ih za cjeloživotno u?enje.

Školske knjižnice zadarske županije U zadarskoj županiji ukupno je 60 škola, a njih 4 nemaju školske knjižnice. Tako mrežu školskih knjižnica u zadarskoj županiji ?ini 36 knjižnica u osnovnoj školi te 19 knjižnica u srednjim školama. Za sve podru?ne škole koje nemaju svoju knjižnicu tu je Bibliobusna služba Gradske knjižnice Zadar. Bibliobus je tokom 2017. godine osiguravao posudbu knjižni?ne gra?e za 15 mati?nih i 37 podru?nih škola, uklju?uju?i i one na otocima.

Djelatnici i radno vrijeme knjižnica Podaci koje je Mati?na služba prikupila tokom 2017. godine pokazuju da je na poslovima školskog knjižni?ara radilo 66 osoba (od toga je 58 diplomiranih knjižni?ara, 6 osoba sa VSS (dvije osobe poha?ale izvanredni studij knjižni?arstva), te dvoje nastavnika sa VŠS).

Prema normi rada školskog knjižni?ara u osnovnim školama i prema odredbi o broju razrednih odjeljenja, 29 knjižnica je imalo normu rada u skladu sa ?l.17. Standarda za školske knjižnice, Narodne novine br.34/00, dok ih je 7 bilo ispod Standarda. Šest školskih knjižnica imalo je normu od 20 sati tjedno premda bi po spomenutom kriteriju trebale imati punu satnicu: OŠ Galovac (16 razrednih odjeljenja), OŠ Bra?a Ribar – Posedarje (21), OŠ Sukošan (19), OŠ Vladimir Nazor – Škabrnja (13), OŠ Petar Zorani? – Stankovci (18), OŠ Voštarnica (19).

Grafikon 1. Prikaz osnovnoškolskih knjižnica koje bi prema Standardu trebale imati punu satnicu.

Stru?ni nadzor i pra?enje rada Mati?na služba u sklopu svoje temeljne zada?e o pra?enju stru?nog rada u školskim knjižnicama je u 2017. godini prikupila i obradila godišnje statisti?ke podatke o njihovom radu, savjetovala ih, vršila stru?ne nadzore i obilaske te ih obavještavala o novostima u struci. Statisti?ki podaci prikupljeni su putem redovnih anketnih upitnika. Prikupljeni statisti?ki podaci osim što su poslužili za redovitu analizu poslovanja školskih knjižnica, koristili su se i za testiranje on-line Sustava. Mati?na služba provela je osam neposrednih stru?nih nadzora i obilazaka školskih knjižnica.
Informatizacija školskih knjižnica Analizom anketnog upitnika o poslovanju knjižnica koji je provela Mati?na služba Gradske knjižnice Zadar utvr?eno je da:
od ukupno 19 srednjoškolskih knjižnica njih 11 koristi Crolist, 3 Metelwin a 5 uop?e ne koristi niti jedan knjižni?ni program
od ukupno 36 osnovnoškolskih knjižnica njih 10 koristi Crolist, 4 Metelwin, a 22 osnovnoškolske knjižnice ne koriste niti jedan knjižni?ni program

Grafikon 2. Korištenje knjižni?nih programa
Mati?na služba je u brojnim situacijama poticala školske knjižni?are na informatizaciju i umrežavanje, iz razloga jer je do dijela traženih podataka teško do?i bez automatiziranog poslovanja. Stoga, mati?na služba služi kao posrednik u realizaciji svih navedenih aktivnosti sa školskim knjižnicama (formiranje e-kataloga, barkodiranje gra?e).

Zaklju?ak Školske knjižnice su središte znanja u današnjem svijetu informacija. Zadatak im je pružati kvalitetne informacije bitne za razvoj u?enika u suvremenom društvu. Tako?er, zadatak suvremene školske knjižnice je pou?iti u?enike informacijskoj pismenosti koja je bitna za cjeloživotno u?enje.
Suvremena školska knjižnica mijenja odgojno-obrazovni proces, na?ine savladavanja i usvajanje novih vještina i znanja zbog svog odnosa sa kolegama a najviše sa u?enicima. Danas, u 21. st. najve?i naglasak se stavlja na informacijsku pismenost i opismenjavanje u?enika. Na prvom mjestu je u?enik koji ima svoje potrebe, želi usvojiti znanje i odre?ene vještine koje su mu potrebne za opstanak u suvremenom društvu. Stoga, da bi suvremena školska knjižnica ispunila sve svoje zada?e, ona mora osigurati adekvatan prostor, a prije svega mora osigurati protok kvalitetnih informacija da bi pridonijela razvoju kurikuluma i u?enika.
Ustanovili smo da školski knjižni?ar mora imati odre?ene informati?ke vještine, mora biti informacijski stru?njak kako bi svojim pristupom i radom mogao pridonijeti boljem razvoju u nastavnom procesu. Školski knjižni?ar mora znati kako pristupiti svakom u?eniku kao pojedincu, istražiti njegove potrebe, nau?iti ga kako pretražiti informaciju, kako je vrednovati i naposljetku kako je upotrijebiti.
Školsku knjižnicu možemo zamisliti kao mjesto u kojem ulazimo u drugu dimenziju, gdje nam je sve dostupno, gdje u?enje nije mu?enje, gdje u?enici istražuju, pronalaze gra?u koja odgovara njihovim željama i naposljetku kao mjesto gdje u?enici rado provode svoje slobodno vrijeme. Bitno je osvijestiti društvo da knjižnica nije samo za posudbu gra?e, da je knjižnica tu da osuvremeni društvo.
Mjesto gdje se znanje pretvara u vještine je upravo suvremena školska knjižnica koja ide u korak s 21. stolje?em. Rekli smo da školska knjižnica nudi prostor za zabavu, nudi im znanje, informacije, razvija kreativnost i maštu. Stoga, suvremena školska knjižnica treba težiti promjenama, sama ih tražiti, mora pružati razne aktivnosti prilago?ene uzrastu i interesu svojih korisnika, u ovom slu?aju u?enika. Sve to provodi kroz svoju odgojno – obrazovnu zada?u.

Sva znanja koja u?enici dobiju u školskoj knjižnici, bilo kao pojedinci, ili u grupama je za boljitak njihove budu?nosti, jer sve to znanje služit ?e im u životu. Da bi u?enici prikupili sve znanje koje im školska knjižnica i knjižni?ari nude, trebaju biti osmišljeni kvalitetni programi, treba postojati me?usobni odnos i korelacija izme?u knjižnice i nastave.
LiteraturaDonham, Jean. Enduring understandings –Where are they in the library’s curriculum? // Teacher Librarian 38, 1. 2010. Preuzeto s: https://www.academia.edu/2240756/Enduring_understandings_Where_are_they_in_the_librarys_curriculum?auto=download (07.09.2018)
Gradska knjižnica (Zadar). Izvješ?e o radu za 2017. godinu. Zadar: Gradska knjižnica, 2017. Preuzeto s: http://www.gkzd.hr/content/godi%C5%A1nje-izvje%C5%A1%C4%87e-gradske-knji%C5%BEnice-zadar-za-2017-godinu (30.09.2018)
Kova?evi?, D., Lasi?-Lazi?, J., Lovrin?evi?, J. Školska knjižnica – korak dalje : Zavod za informacijske studije Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveu?ilišta u Zagrebu, 2004.

Kova?evi?, D., Lovrin?evi?, J. Školski knjižni?ar. Zavod za informacijske studije Odsjeka za informacijske i komunikacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveu?ilišta u Zagrebu, 2012.

Lasi?-Lazi?, J. Školska knjižnica i mogu?nosti razvoja samostalnog istraživa?kog rada u?enika.// Proljetna škola školskih knjižni?ara. Rijeka: Ministarstvo prosvjete i športa, 1993.

Lau, J. Smjernice za informacijsku pismenost u cjeloživotnom u?enju. Zagreb: Hrvatsko knjižni?arsko društvo, 2011.

Lovrin?evi?, J., Kova?evi?, D., Lasi?-Lazi?, J., Banek Zorica, M. Znanjem do znanja: Prilog metodici rada školskog knjižni?ara. Zavod za informacijske studije Filozofskog fakulteta Sveu?ilišta u Zagrebu, 2005.

MZOŠ (2013). Prijedlog Standarda za rad školske knjižnice. Zagreb: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske. Preuzeto s: http://www.nsk.hr/wp-content/uploads/2012/01/Standard-za-%C5%A1kolske-knji%C5%BEnice_prijedlog.pdf (24.09.2018.)
Nastavni plan i program za osnovne škole. 2006. Preuzeto s: https://www.azoo.hr/images/AZOO/Ravnatelji/RM/Nastavni_plan_i_program_za_osnovnu_skolu_-_MZOS_2006_.pdf (17.08.2018)
Saetre, T. P., Willars, G. IFLA-ine i UNESCO-ove smjernice za školske knjižnice. Zagreb : Hrvatsko knjižni?arsko društvo, 2004.

Standard za školske knjižnice. Preuzeto s: https://www.hkdrustvo.hr/clanovi/alib/datoteke/file/novosti/Novi_Standard_za_skolske_knjiznice_2013_za_javnu_raspravu.pdf (07.09.2018)
Stri?evi?, Ivanka. Dje?je i školske knjižnice: od suradnje do partnerstva, 2010. URL: http://www.hkdrustvo.hr/hr/skupovi/skup/165/sazetak/51/ (17.08.2018.)
Stropnik, A. Knjižnica za nove generacije : virtualni sadržaji i usluge za mlade. Zagreb : Hrvatsko knjižni?arsko društvo, 2013.

Sušnji?, Biserka. Školska knjižnica i nacionalni okvirni kurikul.//Senjski zbornik 36, 39-42 (2009).
Špiranec, S., Banek Zorica, M. Informacijska pismenost : teorijski okvir i polazišta.Zagreb : Zavod za informacijske studije Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskogfakulteta, 2008.

Šeligo, B. Krenimo odgajati ?itatelja i stvarati korisnike školske knjižnice, u: Proljetna škola školskih knjižni?ara Republike Hrvatske (23; 2011; Osijek): zbornik radova, Agencija za odgoj i obrazovanje, Zagreb, 2011.

Todd, Ross. School Libraries: Making them a Class Act. // Washington School Library Conference (ppt). Preuzeto s: https://slideplayer.com/slide/2430782/ (01.09.2018.)
UNESCO (1999). Manifest za školske knjižnice. Preuzeto s: http://dzs.ffzg.unizg.hr/text/unesco.pdf (24.09.2018)